Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zorica Jevremović Munitić (Ražanj, 22. avgust 1948) je srpska i jugoslovenska pozorišna i video rediteljka, dramaturg, intermedijalna teoretičarka, istoričarka kulture i feministkinja.[1] Direktorka je beogradskog Centra za medije „Ranko Munitić“ i urednica regionalnog časopisa za medije i kulturu Mediantrop.[2]
Između ostalog, značajan je i njen rad na osnivanju pozorišnih trupa za marginalne društvene grupe, kao i doprinos utemeljivanju stripske i televizijske teorije u SFRJ 1970-ih. Njen muž je bio istaknuti jugoslovenski kulturni radnik Ranko Munitić.
Biografija
Rođena je u Ražnju, odrasla je u Beogradu. Diplomirala je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti 1975. godine. Dramaturgijom se bavila u alternativnim i neformalnim grupama pozorišta i filma: KPGT (1980—1990), Art-film (1981—1983), Nova osećajnost (1984—1985), Preduzeće za pozorišne poslove (1992).
Kao zagovornica jugoslovenskog kulturnog prostora istraživala kulturnu istoriju i teološko običajno pravo multinacionalnih i višekonfesionalnih sredina u SFRJ: Dubrovnik (1976—1980), Perast (1981), Povlja (1982), Tacen (1981—1984), oblast Poljica (1986—1990), Dečani (1981—1989) i Zjum (1990). Objavila je knjige iz multimedijalne teorije i pozorišne drame, a uređivala je i naučne zbornike iz književne istorije.
Osnivala alternativna pozorišta koja su radila kao „pozorišta kvarta“ u getoizovanim zajednicama, na mestima koja ranije nisu bila pozorišno aktivna: Performativno „Ulično dečije pozorište“ u Skadarliji (1985), „Džepno pozorište M“ u psihijatrijskoj bolnici „Dr Laza Lazarević“ (1993—1995), „PUT 5a“, feminističko pozorište u Autonomnom ženskom centru protiv seksualnog nasilja (1997—1999).
Početkom građanskog rata u Jugoslaviji 1990-ih bila je aktivistkinja dveju antiratnih grupacija: „Civilnog pokreta otpora“ i „Beogradskog kruga“, u okviru kojih je izvela više kulturoloških projekata: „Bosna, ljudski tragovi“ (1992).
Godine 2008. pravi izložbu „Kosovo iz mog stana“ od fotografija stvari koje je kupovala ili dobijala na dar na Kosovu i Metohiji (1981—1990).[3]
Članica je Saveza dramskih umetnika Srbije od 1978. Od 2007. godine članica Srpskog književnog društva. Od decembra 2011. direktorka je Centra za medije „Ranko Munitić“ gde kao intermedijalna teoretičarka vodi više projekata.
Delo (izbor)
Knjige
- Raspad sistema, „Aurora“, Beograd, 2000.
- Semiološki krugovi, „Prometej“, Novi Sad, 2001.
- Četiri predratne drame, „Prometej“, Novi Sad. 2001. ISBN 978-86-7639-543-9.; drugo prošireno izdanje. 2006. ISBN 978-86-515-0016-2.
- Spotovi nostalgije: o fenomenologiji, komunikologiji i estetici medija, Radio-televizija Srbije, Beograd. 2006. ISBN 978-86-81733-39-4.
- Balada o devojačkom odelu, „Dosije“, Beograd. 2006. ISBN 978-86-909635-0-8.
- Pozorište kao stvaranje sveta, Institut za pozorište, film, radio i televiziju, Beograd. 2008. ISBN 978-86-82101-36-9.
- Dupli pas, koautor Ranko Munitić, Radio-Televizija Srbije — Izdavačka delatnost, Beograd, 2012. ISBN 978-86-6195-014-8[4]
- TIŠINA, POMRLICE, (tri umiranja i jedan san) 2017.
- Šaputave devojke, Beograd 2017.
Drame
- Na stanici, 1968.
- Oj, Srbi’o, nigde lada nema, 1971.
- Vukodlak iz Samarije, 1973.
- Kopile 1948-1968, 1987.
- Fjodorova devojčica, 1991.
- Bajka bluz, 1994.
- Put u nemoguće ili potraga za boginjom Klio, 1995.
- Šaputave devojke I, 1997.
- Šaputave devojke II, 1999.
- Balada o devojačkom odelu, 2004.
- "Pomrlice" 2017.
Eseji i studije u periodici
- „Totalni strip“, Kultura, 1975.
- „Ispovesti đaka monaške škole Svetom kralju Dečanskom aprila 1941“, Kultura, 1991.
- „Pozorišne političke fabrike“, Republika, br. 468-469, Beograd, 1-31. januar 2010.
Priređivanje naučnih zbornika
- Sava Mrkalj, časopis Književnost, 1984.
- Sv. Sava i Hilandar, Književnost, 1988.
- Vatroslav Jagić, Književnost, 1990.
Videografija
- Autovideografija (1996)
- Šaputave devojke (2001)
- Šaputave devojke II (2003)
- Iščekivanje (2004)
- Kraljica noći (2005)
- Promocija Džepnog pozorišta M (2005)
- Bosna 92 – ljudski tragovi (2005)
- Ostaci filmske trake (2005)
Priznanja
- Nagrada „Anđelka Milić“ za feminističko stvaralaštvo u oblasti nauke i kulture, 2016. Dodeljuje Sekcija za feministička istraživanja i kritičke studije maskuliniteta (SEFEM)<href="#cite_note-5">[5]
Literatura
- Jevremović, Zorica. „Pozorište kvarta - elementi jedne biografije : (auto)portret Zorice Jevremović kroz ispovest sačinjenu od mnoštva putovanja, ali uvek na istom tragu“, priredio Aleksandar Milosavljević, Scena, god. 38, br. 2 (2002), pp. 49-54
- „Svako liči na ono što jeste: Zorica Jevremović, dramski pisac“ / razgovarala Branka Krilović, Scena, god. 38, br. 2 (2002), pp. 37-48.
- Bekčić, Gordana. „Osuđene na pozorišno nepostojanje: Zorica Jevremović: Četiri predratne drame, Prometej, Novi Sad 2001.“, Scena, god. 39, br. 1/2 (januar-april 2003.), pp. 112-113.
- Milosavljević, Aleksandar „Nesporazumi sa dušom: beleška o (nekim) dramama Zorice Jevremović“, u: Četiri predratne drame / Zorica Jevremović, 2006. pp. 5-8.
- Dragićević-Šešić, Milena. „Interkulturna medijacija - delovati različito u vremenu plime jednoumlja“, izvorno objavljeno kao pogovor u: Balada o devojačkom odelu / Zorica Jevremović, 2006. pp. 110-126.
- Dragićević-Šešić, Milena. „Teatralizacija istorije ili put u budućnost: dramsko delo Zorice Jevremović“, izvorno objavljeno u: Kultura, Knj. 124 (2009), Beograd, pp. 209-220.
Izvori
- „Zorica Jevremović: Kopile (1948—1968), drama utopije“ (o predstavi), Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd, 2009.
- „Glavna urednica“, Mediantrop, Beograd.
- Radović, Nastasja. „Zorica Jevremović-Munitić: U kući imam svoje Kosovo“ (intervju), Monitor, Podgorica, br. 1027, 25. jun 2010.
- „Dupli pas“, RTS, 1. nov 2015. (o otvaranju e-biblioteke RTS)
- Posebna nagrada za značajan doprinos razvoju feminističkog znanja i feminističkog stvaralaštva u Srbiji — „Zorica Jevremović Munitić – za značajan doprinos osnivanju i razvoju feminističkog i aktivističkog pozorišta u SFRJ i Srbiji i afirmaciji getoizovanih zajednica, žena i etničkih manjina kao subjekata pozorišne umetnosti, te za delo u oblasti dramaturgije, teatarskog, TV i video stvaralaštva, istorije kulture, kritike i semiologije medija i filma.“ — Milošević, Milana. „Dobitnici nagrada 'Anđelka Milić' 2016“, SEFEM, 24. februar 2016.
Spoljašnje veze
- Tekstovi Zorice Jevremović Munitić u časopisu Kultura, Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd
- Centar za medije „Ranko Munitić“, Beograd
- Mediantrop, regionalni časopis za medije i kulturu
- Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zorica_Jevremović_Munitić&oldid=11833943“
- Tekst je dostupan pod licencom Krijejtiv komons Autorstvo—Deliti pod istim uslovima; mogući su i dodatni uslovi. Pogledajte uslove korišćenja za više informacija.